Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa izradio je Studiju za zaštitu područja Cvrcka i dostavio je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju na nadležno postupanje, u skladu sa odredbama članova 60-62. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 20/14). Ovom Studijom planirana je zaštita dijela doline rijeke Cvrcke na teritoriji Opštine Kneževo u kategoriji „spomenik prirode“, na površini od 557,83 ha, kako je naglašeno na zvaničnom potralu Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa.
Predviđeno je da se spomenik prirode „Cvrcka” stavi pod zaštitu radi očuvanja reprezentativnih hidroloških, geomorfoloških, hidrogeoloških, bioloških i pejzažnih obilježja. Osnovnu vrijednost područja čini rijeka Crvcka koja je u većem dijelu zaštićenog područja usjekla duboku dolinu, tako da na pojedinim dijelovima ima klisurasto-kanjonaste karakteristike. Najznačajniji razvoj je nizvodno od ušća Vilenskih vrela, gdje lijeva dolinska strana dostiže dubinu od oko 600 m.
Crvcka i njene pritoke predstavljaju reprezentativan primjer početne faze razvoja uzdužnog profila sa mnogo pregiba, slapova i vodopada. Naročito se ističe vodopad Vilenska vrela na sedrenom odsjeku desne pritoke Cvrcke sa visinom od 60-70 m. Neusaglašen uzdužni riječni profil Crvcke potvrđuje pad riječnog toka koji u obuhvatu iznosi preko 36 ‰, dok je kod njenih pritoka pad i veći. Padu riječnog toka najviše doprinose vodopadi visine od desetak metara poput onog na Dubokom potoku do nekoliko desetina metara poput Vilenskih vrela, zatim slapovi od kojih je najprepoznatljiviji Skakavac na Cvrcki, te brojni brzaci, od kojih se ističe Opaki vir. Sve ove pojave imaju i veliku pejzažno-ambijentalnu vrijednost, s obzirom da se odlikuju izuzetnom estetitikom i atraktivnošću. Pejzažnoj vrijednosti doprinosi i klisurasto-kanjonasta dolina Cvrcke koja na pojedinim dijelovima ima krivudavi oblik. Na mozaičnost područja utiče velika pokrivenost šumskom vegetacijom, koja je samo na pojedinim mjestima ogoljena tako da se vidi prošaranost oštrim oblicima krečnjačke stijenske mase. Tok Vilenskih vrela se izdvaja i po kategoriji rijetkosti pojave, s obzirom da se ukupnom dužinom od oko 110 m, ubraja meću najkraće stalne tokove.
Zaštićeno područje odlikuje prirodni predio specifičnih karakteristika i u značajnoj mjeri očuvani ekosistemi, unutar kojih je prisutna karakteristična vegetacija sa istaknutim biljnim endemima, a takođe i fauna koja pokazuje raznovrsnost u odnosu na prisutne tipove staništa. Refugijalni karakter klisurasto-kanjonske doline Cvrcke uslovio je razvoj reliktnih i endemičnih biljnih zajednica, a tokom istraživanja registrovana su 334 taksona vaskularnih biljaka determinisanih do nivoa podvrste. Četiri taksona su endemična za Balkansko poluostrvo (Campanula hofmannii (Pant.) Greuter & Burdet, Iris pallida subsp. illyrica (Tomm. ex Vis.) K.Richt., Pseudofumaria alba subsp. leiosperma (P.Conrath) Lidén, Seseli kochii Breistr.), dok je u Republici Srpskoj pod strogom zaštitom 8, a pod zaštitom 6 taksona.
Vilenska vrela stanište su novoopisanih vrsta beskičmenjaka, članova zajednice makrozoobentosa, puževa vrste Belgrandiella bozidarcurcici Glöer & Pešić, 2014, pijavica vrste Dina sketi Grosser & Pešić, 2014 i trihoptera vrste Drusus crenophylax Graf & Vitecek, 2015, a daljim istraživanjima će se utvrditi da li je riječ o stenoendemima sliva Cvrcke. Ukupno je u ovom slivu zabilježeno 120 taksona koji su članovi makrozobentosa. Pored toga, zabilježene su 74 vrste dnevnih i 44 vrste noćnih leptira (moljaca), te 73 vrste ptica, od kojih su mnoge rijetke i ugrožene vrste, poput sivog sokola (Falco peregrinus), daurske lastavice (Cecropis daurica), orla zmijara (Circaetus galicus), surog orla (Aquilla chrysaetos) i uralske sove (Strix uralensis). Vrlo značajan je nalaz potočne žabe (Rana graeca), koja je kategorisana kao strogo zaštićena divlja vrsta i Natura 2000 vrsta.
Cijelo područje, prostorno uobličeno u prirodnom okviru koji mu omogućava cjelovitnost i prepoznatljivost osnovnih vrijednosti, odlikuje veoma visok stepen izvornosti i velika očuvanost, stoga je očuvanje u ovakvom obliku jedan od glavnih ciljeva zaštite.
Inače, inicijativu za zaštitu podnijelo je Planinarsko društvo „Vilenska vrela“ iz Kneževa, a Zavod je Studiju zaštite izradio na osnovu podataka prikupljenih tokom terenskih istraživanja koja su obavljena 2021. i 2022. godine, te rezultata nastalih u okviru projekta ovog planinarskog društva.
Izvor: https://nasljedje.org/izradjena-studija-za-zastitu-spomenika-prirode-cvrcka/
-
-
-
-
-
default -
-
-
-
-
-
-